Kultura
Razgovor s povodom
-
/../slike/vijesti/Normal/849.jpg
-
Datum objave:
07.09.2010. u 12:00 - Povećaj slova Smanji slova
- Ispiši stranicu Dodaj komentar
O knjizi "Doborovci kod Gracanice - historijska monografija
Razgovor sa autorom dr. Omerom Hamzicem
Gracanica je za mnoge istrazivace, knjizevnike i umjetnike, opcenito ljude iz oblasti kulture postala neupitna i nepresusna naucna inspiracija i svojevrstan fenomen, slobodno mozemo reci, u bosansko-hercegovackim okvirima. Za to je, svakako "zasluzan" izdavacki projekat - Casopis za kulturnu historiju pod nazivom "Gracanicki glasnik", koji se odavno vec etablirao kao mega-kulturni projekat za podrucje Gracanice i sire. Sa svojih dosadasnjih dvadeset devet brojeva (knjiga) "primorao" je istrazivace u BiH pa i sire da obavezno konsultuju ovaj casopis u svojim istrazivanjima.
Upravo ta istrazivanja su u prvi plan istakla iznimno bogatstvo kulturno-historijskog nasljeda ovog dijela Bosne i Hercegovine. Naporima i dostignucima specijalistickih istrazivanja tema iz Gracanice i okoline, u okviru i oko casopisa "Gracanicki glasnik", slobodno mozemo konstatovati da se ovim velikim izdavackim projektom daje znacajan doprinos afirmaciji historiografskih, ali i drugih istrazivanja na mikroplanu u BiH kako u sadrzajnom i metodoloskom, tako i organizaciono-institucionalnom pogledu. Naime, dok mnogi bosansko-hercegovacki gradovi sanjaju o svojim prvim i sveobuhvatnim monografijama, na ovom podrucju imamo situaciju da je pred nama vec druga po redu monografija pojedinih naselja sa podrucja Gracanice. Poslije Lukavice, prije nekoliko dana dobili smo i historijsku monografiju Doborovaca, ciji su autori Dr. Omer Hamzic i mr. Rusmir Djedovic.
To je i bio povod za razgovor sa jednim od autora. Sa nama je ovoga puta dr. Omerom Hamzic.
1. Prije nego sto predemo na "pricu" o vasoj knjizi "Doborovci kod Gracanice - historijska monografija" - da Vas kao glavnog urednika Casopisa "Gracanicki glasnik" pitamo - "ide" li 30. jubilarni broj i sta nam donosite?
Naravno, pripremao 30. jubilarni broj i poseban program obilkjezavanja 15 godina kontinuiranog izlazenja ovog casopisa, o cemu ce javnost biti upoznata nekom drugom prilikom. Mi smo u proslom broju, moram reci, prvi u BiH, na jedan temeljit nacin pristupili temi "Blajburga", gotovo tabu temi kod nas do sada i jednom bolnom i nerasvijetljom pitanju stradanja bosnjackog naroda u Drugom svjetskom ratu. Istina to je uradeno za podrucje opcine Gracanica, ali moze biti paradigma gotovo za citavu Bosnu i Hercegovinu. U proslom broju objavili smo imena stradalih sa vangradskog podrucja, a u nardnom cemo objaviti spiskove sa gradskog podrucja Gracanice i Pribave.
2. Kakve su reakcije, ko je podrzao taj projekat istrazivanja, koliko znam imali ste i odredenih problema?
Reakcije su uglavnom pozitivne, kako strucnih, tako i obicnih ljudi. Na projektu je radio strucni tim iz Redakcije (osim mene, Edin Sakovic i Rusmir Djedovic) i jedna veca grupa volontera, kojima se i ovom prilikom zahvaljujem. Nikakvu insitucionalnu podrsku nismo ni imali, niti smo je trazili. Bilo je problema kad se to pitanje pocelo politizirati. Bilo je i nekih neprimjerenih reagovanja, cak zalaska u moju privatnost i privatnost mojih saradnika, ali tome nismo pridavali nikakvu paznju i znacaj imajuci u vidu da znamo iz kakvih to krugova i brloga dolazi.
3. Knjiga "Doborovci kod Gracanice - historijska monografija", koju ste uradili zajdno sa magistrom Rusmirom Djedovicem - vasa je sesta po redu knjiga?
Da, radi se o knjizi od nekih 340 stranica, sa nizom priloga, fotografija, imena itd. Na ovom projektu radili smo vise od dvije godine. Kolega Djedovic je uradio: "Prvi dio: geografska, historijska i etnografska istrazivanja" - u historijskom smislu, stariji period (posebno je obradio pregled familija s kraja 19. i tridesetih godina 20. stoljeca), a ja sam uradio drugi dio kji nosi naslov: "Doborovci kod Gracanice od kraja 19. do pocetka 21. stoljeca". Ustvari, primijenjen je jedan interdisciplinarni pristup koji podrazumijeva koristenje rezultata istrazivanja iz historiografije, arheologije, etnografije, geografije, kulturne i antropoloske historije, arhivistike i sl. Truduli smo se da dokumentujemo jedno nevjerovatno bogatstvo zivota na ovom prostoru od prethistorije, kroz sve historijske periode i u suvremenom periodu. Sa ovom monografijom naselje Doborovci zauzima zasluzeno mjesto u publicistici i historijskoj nauci. S razlogom se moze ocekivati da ce saznanja i rezultati ovog istrazivanja, biti zanimljivo stivo, ne samo stanovnicima istrazivanog vec i mnogo sireg podrucja ovog dijela Bosne i Hercegovine. Nadamo se da ce ovaj rukopis biti osnova iz koje ce se mladi upoznavati sa bogatim naslijedem ovog kraja. Pored toga, ova monografija bi trebala da posluzi kao inspiracija buducim generacijama u njegovanju i brizi o kulturnom nasljedu, ali i daljim i sirim istrazivanjima na tom podrucju.
Jer, historiografska "neproucenost" Doborovaca, naravno, do pojave ove knjige, nije nikakav izuzetak. Mnoga bosanska naselja jos uvijek cekaju svoje istrazivace, kao prave riznice naseg kulturno-historijskog naslijeda, o kojima, nazalost, jos uvijek nista ne znamo. Istrazivacki napor da se u tom smislu baci malo vise svjetla na Doborovce (koji su kao naselje u tom kontekstu do sada bili bukvalno u mraku), samo je jedan mali pokusaj da se otvore vrata te riznice i ukaze na moguce pravce nekih buducih istrazivanja.
4. Kako je doslo do realizacije projekta "Doborovci..."?
Ideju za stampanje i izdavanje ove knjige, kao inicijativu, krajem 2008. godine, pokrenuo je Ahmed Hamidovic, bivsi predsjednik Opcinskog suda, sada notar u Gracanici, koji je roden i jos uvijek mnogobrojnim nitima vezan za Doborovce. To su podrzali organi mjesne zajednice Doborovci, kasnije opcinski nacelnik, mjestani, sponzori itd.
5. Rukovodstvo mjesne zajednice zasluzuje veliko priznanje za ulozeni trud na izdavanju ove "svoje" prve knjige, ali i mnogi drugi.
Poslije Lukavice, Doborovci su prvo mjesno rukovodstvo na podrucju opcine Gracanica, koje je prepoznalo vaznost ovakvih izdavackih projekata, ne samo za vaspitanje mladih generacija, vec i za trazenje i, napokon, definisanje identiteta svog sela, odnosno identifikaciju njegovih kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti, ali i specificnosti svog uzeg zavicaja. Kao autori, zahvalnost dugujemo i mnogim Doborovcanima, svjedocima i sudionicima kljucnih dogadaja u posljednjih pedesetak godina, opisanih u ovoj monografiji, koji su svojim pisanim ili usmenim sjecanjima, ustupanjem dokumenata i fotografija, znacajno obogatili ovu knjigu, ali i doprinijeli da ona "prode" sa sto manje nedostataka i gresaka. Osim Ahmeda Hamidovica, s velikim postovanjem isticemo sljedeca imena: Dzafic Sevko, Hodzic Mehmed, Serbecic Ibrahim, Music Dzemal, Alic Ahmet, Dzafic Ahmet, Music Smail, Ibric (Hazima) Mirsad, Dzananovic Seval ef., Dzananovic Habib, Hodzic Ejub, Music Fikret, Gazibegovic Faik (direktor osnovne skole "Doborovci"), te brojni drugi kazivaci, popisani u pregledu izvora i literature u ovoj knjizi. Posebno isticemo pomoc koju su nam pruzili Esad Mujacic, ratni komandant Petog trebavskog bataljona i Ibrahim Nurikic, ratni nacelnik Operativne grupe dva (Gracanicke). Veliku pomoc u konacnom uoblicavanju teksta ove knjige, svojim korisnim prijedlozima i sugestijama, pruzili su nam i recenzenti dr. sc. Edin Mutapcic i, narocito, Ahmed Hamidovic, te urednik Edicije i pisac
uvodnog teksta, mladi postdiplomac ilirologije iz Gracanice prof. Edin Sakovic.
6. Dobili smo, dakle, jos jednu zanimljivu knjigu iz takozvane zavicajne historije.
Knjiga je dosta obimna i pruza dosta interesantnih saznanja i zanimljivih podataka o proslosti Doborovaca. Ona svjedoci da su sva zbivanja, dogadaji, mijene i procesi, koji su obiljezili dugu historiju Bosne i Hercegovine i bosnjackog naroda, imali i svog odraza na ovom prostoru. Isto tako, ova ce knjiga pokazati da su Doborovci bili jedno, rekli bismo, ne bas obicno selo. Prvenstveno zbog svog povoljnog polozaja i puteva koji su kroz njih vodili, u Doborovcima su veoma rano, jos prije vise od stotinu godina, zabiljezeni neki tragovi urbane tradicije, u prvom redu neagrarne privrede, pojedini sadrzaji kakve imaju gradska naselja, pa zasto ne reci - i multietnicosti, sto je takoder odlika skoro iskljucivo gradskih naselja.
Jos tokom osmanskog perioda, u Doborovcima je, pored karavanskog puta, postojalo vise hanova, kahvi i ducana, pored ceste koja je od Gracanica vodila do Srnica i dalje, prema Gradaccu i Brckom. Tu je pred Drugi svjetski rat sagradena i skola, u selu su bile i dvije dzamije. Jos u osmanskom periodu, kako iz ove knjige vidimo, bila je jaka tradicija pismenosti, pa prepisivacka djelatnost. Iako su vecinu stanovnistva cinili tezaci, Doborovci su imali i svoje alime, posjednike, zanatlije. Tokom austro-ugarskog perioda, kada se uspostavlja ono sto zovemo bosansko-hercegovackim gradanskim drustvom, u Doborovcima nalazimo pripadnike cetiri bosanske konfesije: muslimane, katolike, pravoslavce, pa i Zidove. Po svemu se cini da je tada u Doborovcima polahko nastajalo nesto sto bismo, nimalo pretenciozno, mogli oznaciti kao zacetak neke male kasabice sa carsijom. No, historijski je razvoj otisao u drugom smjeru i Doborovci su danas to sto jesu - jedno prilicno razvijeno naselje, sa brojnim infrastrukturnim sadrzajima koji ga ubrajaju medu znacajnija naselja na opcini.
7. Sta reci na kraju?
U svakom slucaju, ovo je "temeljna knjiga" za sva buduca proucavanja Doborovaca i moze se reci - jedinstven kulturoloski projekat ne samo na podrucju opcine Gracanica, vec i Tuzlanskog kantona, pa i sire. Velika je cast i zadovoljstvo biti dio tog projekta.
Razgovor sa autorom dr. Omerom Hamzicem
Gracanica je za mnoge istrazivace, knjizevnike i umjetnike, opcenito ljude iz oblasti kulture postala neupitna i nepresusna naucna inspiracija i svojevrstan fenomen, slobodno mozemo reci, u bosansko-hercegovackim okvirima. Za to je, svakako "zasluzan" izdavacki projekat - Casopis za kulturnu historiju pod nazivom "Gracanicki glasnik", koji se odavno vec etablirao kao mega-kulturni projekat za podrucje Gracanice i sire. Sa svojih dosadasnjih dvadeset devet brojeva (knjiga) "primorao" je istrazivace u BiH pa i sire da obavezno konsultuju ovaj casopis u svojim istrazivanjima.
Upravo ta istrazivanja su u prvi plan istakla iznimno bogatstvo kulturno-historijskog nasljeda ovog dijela Bosne i Hercegovine. Naporima i dostignucima specijalistickih istrazivanja tema iz Gracanice i okoline, u okviru i oko casopisa "Gracanicki glasnik", slobodno mozemo konstatovati da se ovim velikim izdavackim projektom daje znacajan doprinos afirmaciji historiografskih, ali i drugih istrazivanja na mikroplanu u BiH kako u sadrzajnom i metodoloskom, tako i organizaciono-institucionalnom pogledu. Naime, dok mnogi bosansko-hercegovacki gradovi sanjaju o svojim prvim i sveobuhvatnim monografijama, na ovom podrucju imamo situaciju da je pred nama vec druga po redu monografija pojedinih naselja sa podrucja Gracanice. Poslije Lukavice, prije nekoliko dana dobili smo i historijsku monografiju Doborovaca, ciji su autori Dr. Omer Hamzic i mr. Rusmir Djedovic.
To je i bio povod za razgovor sa jednim od autora. Sa nama je ovoga puta dr. Omerom Hamzic.
1. Prije nego sto predemo na "pricu" o vasoj knjizi "Doborovci kod Gracanice - historijska monografija" - da Vas kao glavnog urednika Casopisa "Gracanicki glasnik" pitamo - "ide" li 30. jubilarni broj i sta nam donosite?
Naravno, pripremao 30. jubilarni broj i poseban program obilkjezavanja 15 godina kontinuiranog izlazenja ovog casopisa, o cemu ce javnost biti upoznata nekom drugom prilikom. Mi smo u proslom broju, moram reci, prvi u BiH, na jedan temeljit nacin pristupili temi "Blajburga", gotovo tabu temi kod nas do sada i jednom bolnom i nerasvijetljom pitanju stradanja bosnjackog naroda u Drugom svjetskom ratu. Istina to je uradeno za podrucje opcine Gracanica, ali moze biti paradigma gotovo za citavu Bosnu i Hercegovinu. U proslom broju objavili smo imena stradalih sa vangradskog podrucja, a u nardnom cemo objaviti spiskove sa gradskog podrucja Gracanice i Pribave.
2. Kakve su reakcije, ko je podrzao taj projekat istrazivanja, koliko znam imali ste i odredenih problema?
Reakcije su uglavnom pozitivne, kako strucnih, tako i obicnih ljudi. Na projektu je radio strucni tim iz Redakcije (osim mene, Edin Sakovic i Rusmir Djedovic) i jedna veca grupa volontera, kojima se i ovom prilikom zahvaljujem. Nikakvu insitucionalnu podrsku nismo ni imali, niti smo je trazili. Bilo je problema kad se to pitanje pocelo politizirati. Bilo je i nekih neprimjerenih reagovanja, cak zalaska u moju privatnost i privatnost mojih saradnika, ali tome nismo pridavali nikakvu paznju i znacaj imajuci u vidu da znamo iz kakvih to krugova i brloga dolazi.
3. Knjiga "Doborovci kod Gracanice - historijska monografija", koju ste uradili zajdno sa magistrom Rusmirom Djedovicem - vasa je sesta po redu knjiga?
Da, radi se o knjizi od nekih 340 stranica, sa nizom priloga, fotografija, imena itd. Na ovom projektu radili smo vise od dvije godine. Kolega Djedovic je uradio: "Prvi dio: geografska, historijska i etnografska istrazivanja" - u historijskom smislu, stariji period (posebno je obradio pregled familija s kraja 19. i tridesetih godina 20. stoljeca), a ja sam uradio drugi dio kji nosi naslov: "Doborovci kod Gracanice od kraja 19. do pocetka 21. stoljeca". Ustvari, primijenjen je jedan interdisciplinarni pristup koji podrazumijeva koristenje rezultata istrazivanja iz historiografije, arheologije, etnografije, geografije, kulturne i antropoloske historije, arhivistike i sl. Truduli smo se da dokumentujemo jedno nevjerovatno bogatstvo zivota na ovom prostoru od prethistorije, kroz sve historijske periode i u suvremenom periodu. Sa ovom monografijom naselje Doborovci zauzima zasluzeno mjesto u publicistici i historijskoj nauci. S razlogom se moze ocekivati da ce saznanja i rezultati ovog istrazivanja, biti zanimljivo stivo, ne samo stanovnicima istrazivanog vec i mnogo sireg podrucja ovog dijela Bosne i Hercegovine. Nadamo se da ce ovaj rukopis biti osnova iz koje ce se mladi upoznavati sa bogatim naslijedem ovog kraja. Pored toga, ova monografija bi trebala da posluzi kao inspiracija buducim generacijama u njegovanju i brizi o kulturnom nasljedu, ali i daljim i sirim istrazivanjima na tom podrucju.
Jer, historiografska "neproucenost" Doborovaca, naravno, do pojave ove knjige, nije nikakav izuzetak. Mnoga bosanska naselja jos uvijek cekaju svoje istrazivace, kao prave riznice naseg kulturno-historijskog naslijeda, o kojima, nazalost, jos uvijek nista ne znamo. Istrazivacki napor da se u tom smislu baci malo vise svjetla na Doborovce (koji su kao naselje u tom kontekstu do sada bili bukvalno u mraku), samo je jedan mali pokusaj da se otvore vrata te riznice i ukaze na moguce pravce nekih buducih istrazivanja.
4. Kako je doslo do realizacije projekta "Doborovci..."?
Ideju za stampanje i izdavanje ove knjige, kao inicijativu, krajem 2008. godine, pokrenuo je Ahmed Hamidovic, bivsi predsjednik Opcinskog suda, sada notar u Gracanici, koji je roden i jos uvijek mnogobrojnim nitima vezan za Doborovce. To su podrzali organi mjesne zajednice Doborovci, kasnije opcinski nacelnik, mjestani, sponzori itd.
5. Rukovodstvo mjesne zajednice zasluzuje veliko priznanje za ulozeni trud na izdavanju ove "svoje" prve knjige, ali i mnogi drugi.
Poslije Lukavice, Doborovci su prvo mjesno rukovodstvo na podrucju opcine Gracanica, koje je prepoznalo vaznost ovakvih izdavackih projekata, ne samo za vaspitanje mladih generacija, vec i za trazenje i, napokon, definisanje identiteta svog sela, odnosno identifikaciju njegovih kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti, ali i specificnosti svog uzeg zavicaja. Kao autori, zahvalnost dugujemo i mnogim Doborovcanima, svjedocima i sudionicima kljucnih dogadaja u posljednjih pedesetak godina, opisanih u ovoj monografiji, koji su svojim pisanim ili usmenim sjecanjima, ustupanjem dokumenata i fotografija, znacajno obogatili ovu knjigu, ali i doprinijeli da ona "prode" sa sto manje nedostataka i gresaka. Osim Ahmeda Hamidovica, s velikim postovanjem isticemo sljedeca imena: Dzafic Sevko, Hodzic Mehmed, Serbecic Ibrahim, Music Dzemal, Alic Ahmet, Dzafic Ahmet, Music Smail, Ibric (Hazima) Mirsad, Dzananovic Seval ef., Dzananovic Habib, Hodzic Ejub, Music Fikret, Gazibegovic Faik (direktor osnovne skole "Doborovci"), te brojni drugi kazivaci, popisani u pregledu izvora i literature u ovoj knjizi. Posebno isticemo pomoc koju su nam pruzili Esad Mujacic, ratni komandant Petog trebavskog bataljona i Ibrahim Nurikic, ratni nacelnik Operativne grupe dva (Gracanicke). Veliku pomoc u konacnom uoblicavanju teksta ove knjige, svojim korisnim prijedlozima i sugestijama, pruzili su nam i recenzenti dr. sc. Edin Mutapcic i, narocito, Ahmed Hamidovic, te urednik Edicije i pisac
uvodnog teksta, mladi postdiplomac ilirologije iz Gracanice prof. Edin Sakovic.
6. Dobili smo, dakle, jos jednu zanimljivu knjigu iz takozvane zavicajne historije.
Knjiga je dosta obimna i pruza dosta interesantnih saznanja i zanimljivih podataka o proslosti Doborovaca. Ona svjedoci da su sva zbivanja, dogadaji, mijene i procesi, koji su obiljezili dugu historiju Bosne i Hercegovine i bosnjackog naroda, imali i svog odraza na ovom prostoru. Isto tako, ova ce knjiga pokazati da su Doborovci bili jedno, rekli bismo, ne bas obicno selo. Prvenstveno zbog svog povoljnog polozaja i puteva koji su kroz njih vodili, u Doborovcima su veoma rano, jos prije vise od stotinu godina, zabiljezeni neki tragovi urbane tradicije, u prvom redu neagrarne privrede, pojedini sadrzaji kakve imaju gradska naselja, pa zasto ne reci - i multietnicosti, sto je takoder odlika skoro iskljucivo gradskih naselja.
Jos tokom osmanskog perioda, u Doborovcima je, pored karavanskog puta, postojalo vise hanova, kahvi i ducana, pored ceste koja je od Gracanica vodila do Srnica i dalje, prema Gradaccu i Brckom. Tu je pred Drugi svjetski rat sagradena i skola, u selu su bile i dvije dzamije. Jos u osmanskom periodu, kako iz ove knjige vidimo, bila je jaka tradicija pismenosti, pa prepisivacka djelatnost. Iako su vecinu stanovnistva cinili tezaci, Doborovci su imali i svoje alime, posjednike, zanatlije. Tokom austro-ugarskog perioda, kada se uspostavlja ono sto zovemo bosansko-hercegovackim gradanskim drustvom, u Doborovcima nalazimo pripadnike cetiri bosanske konfesije: muslimane, katolike, pravoslavce, pa i Zidove. Po svemu se cini da je tada u Doborovcima polahko nastajalo nesto sto bismo, nimalo pretenciozno, mogli oznaciti kao zacetak neke male kasabice sa carsijom. No, historijski je razvoj otisao u drugom smjeru i Doborovci su danas to sto jesu - jedno prilicno razvijeno naselje, sa brojnim infrastrukturnim sadrzajima koji ga ubrajaju medu znacajnija naselja na opcini.
7. Sta reci na kraju?
U svakom slucaju, ovo je "temeljna knjiga" za sva buduca proucavanja Doborovaca i moze se reci - jedinstven kulturoloski projekat ne samo na podrucju opcine Gracanica, vec i Tuzlanskog kantona, pa i sire. Velika je cast i zadovoljstvo biti dio tog projekta.
Komentari:
- # Prolaznik - 07.09.2010. 04:38 h
- Moze li se se ova knjiga kupiti i gdje ima?
- # Opet - 08.09.2010. 12:14 h
- Opet se onaj dzipsi javlja? Memo, ofiran si vise.
- # hop-hop - 08.09.2010. 05:54 h
- Ma sta ces kad je Memi svrha zivota da blati ljude postenije i uspjesnije od sebe. Kompleks nize vrijednosti.
- # Milan Andric, Bajina Basta - 08.09.2010. 09:01 h
- Po ideji Ahmeda Hamidovica dr Omer Hamzic i mr Rusmir Djedovic sacinili su monografiju o Doborovcima. Kako pise u ovom razgovoru sa jednim od autora, dosta ljudi je pomoglo da se dodje do ove dragocjene knjige, a neki su i pomenuti. Ti divni Doborovcani, sa kojima sam i ja radio i ziveo skoro pune dve decenije, koje cu u srcu nositi i po dobru pamtiti do kraja zivota, su to i zasluzli. Uz cestitku za Ramazan, saljem pozdrave za sve moje drage Doborovcane.
- # OZNA SVE DOZNA - 08.09.2010. 06:59 h
- Da nam nje Meme ovi udbasi bi nas jos dugo zamazivali, a ne bi znali da ovo sto radi Omer debelo naplati od svih nas - iz budzeta.
- # Hamo - 09.09.2010. 04:21 h
- Budzet pune svi, pa ga mogu i trosit svi. Malo je ljudi na opstini koji su u stanju napisat knjige, a svi oni koji su napisali i koji su trazili pomoc od budzeta za stampanje, istu su i dobili, od nasih pjesnika do Omera i njegovih istoricara. Svaka nova knjiga je i novi vakuf i svako ko pomogne pisanje i stampu knjige cini dobro djelo za koje ce primat nastavit sevape i kad preseli na Ahiret. Cestitke autorima i izdavacu, uz poruku da se ne osvrcu na zavidne smutljivce. Bajram mubarek olsun!
- # Anarhija - 10.09.2010. 05:22 h
- Ma pusti jadnice Memu, Memo u ovo drustvo ne moze ni do kraja svijeta. Nek on vrati sto je pokrao u BKC-u (osam mjeseci zatvora) i nastavi farbat kosu, to je njegov domet.
- # Ahmed Alic - 12.12.2010. 07:40 h
- Milane valjda ces znati po imenu tko sam,bio si mi razredni starjesina,javi mi adresu da ti poseljem knjigu.
- # Milan Andric, Bajina Basta - 25.01.2011. 02:29 h
- Dragi Ahmede,zar sumnjas da cu znati ko si? Ti si najbolji recitator i legenda Podmonjskih susreta. Ti si sin moga velikog prijatelja, rahmetli Muhameda Meckana, i divne mu supruge Nure, brat si "malog" Pandure i sestrice "Linde", sestric starog boema,moga drugra Alje Trta. . . Hvala ti sto si se oglasio sa zeljom da mi posaljes knjigu. Puno pozdravljam tebe i sve tvoje u nadi da cemo se nekad i videti. Adresa mi je: MA 31255 Rogacica, Srbija. PS- Ovu tvoju poruku sam video tek 25. 1. 2011. godine.
Dodaj komentar
Ostalo vijesti iz kulture
-
- U ZEMLJI KRVI I MEDA
- 31.1.2012
-
- Super nova audicija - NAJAVA
- 16.1.2012
-
- FUTURA - podjela paketica (Izvjestaj+foto)
- 29.12.2011
-
- FUTURA - podjela paketica - najava
- 28.12.2011
-
- ANEA - podjela paketica
- 26.12.2011
-
- Novogodisnja zabava za malisane u OC ANEA
- 23.12.2011
-
- Promoviran 32. broj Gracanickog glasnika
- 16.12.2011
-
- Promocija 32. broja GRACANICKI GLASNIK
- 15.12.2011
